Urat - English


a
b
ch
d
e
g
h
i
j
k
l
hl
m
n
ny
ŋ
o
p
r
hr
s
sy
t
u
w
hw
y

ŋ


ŋimbepnkneeskru bilong lekTi wasande ŋimbep ti syohe.Her knee is painful.Skru bilong lek bilong en i gat pen.cf.ŋihip mbepknee
ŋimbimnsorcery to kill someonepoisinSomohon tinge yende ŋimbim sekete.Before they used sorcery a lot.Bipo ol i mekim poisin planti.
ŋimbindeadjfulle.g. saucepan/basket/bag/house/car/buspulapnon-animatePinip ŋimbinde sai marp.The saucepan is full of water.Sospen i pulap long wara.
ŋimbipnbee ; waspbiŊimbip nengel'e Stela gah mungwim.The bee stung Stela in the ear.Bi i kaikaim Stela long yau.
ŋimbiripnbreastsusu bilong meriŊaurenge wanga'e ŋimbirip talah ti.Ŋaurenge is nursing her baby.Bebi bilong Ŋaurenge i dringim susu.Somohon ŋimbirip sai halhale.Before breasts were exposed.Bipo ol susu i stap ples klia.
ŋimbirip mwa'nbreast milksusuYip teter yono'e ŋimbirip mwa'.You still drink breast milk.Yupela stil dring susu bilong mama.
ŋimbir'nsapsusu bilong diwai ; blut bilong diwaiTinge yotombo ŋambam pe, ŋambam ŋimbir' gah.They cut down the banana tree and the sap came down.Ol katim banana, na susu bilong en i kamaut.cf.lou mbir'sap
ŋimeinfriendprenMitiŋ ŋaiye yotop poi yarp pe, tinge ŋimei poi.These people with us are our friends.Dispela lain i stap wantaim mipela ol i wantok.Kepten nember ŋemei sye' yal la.Captain brought some friends there.Kepten kisim sampela pren i kam long hap.cf.ŋemeifriend
ŋimesernancestortumbunaTinge tatame ŋaiye ka yininge wusyep ŋimeser.They can speak their (original/ancestral) mother tongue.Ol inap toktok tokples (tumbuna).Tinge jande ŋai'e ŋai'e ŋimeser lenge Juta.They follow ancestral customs of Juta.Ol i bihainim tumbuna pasin bilong ol Juta.
ŋinjekumsp. var. ofjekumeagle
ŋinjetnbirdpisinPoi meteke' ŋinjet mukaham warp ŋip lombo.We saw an owl sitting on the mango branch.Mipela i lukim pisin mukaham sindaun long han bilong mango.
ŋinjet hwapnbird nesthaus bilong pisin
ŋinyeneadjsour ; numbness causing pins and needlessaua ; i gat paitPoi mono loungoloh pupwa ŋinyene.We ate sour grapefruit.Mipela kaikai bikpela muli i gat pait.Ŋam marp kekep pe, ŋam tahar pe, ŋihip ŋam moronde pe, ki ŋinyene.I sat on ground, I stood up and my leg was numb and it started to have pins and needles.Mi sindaun long graun na mi kirap na lek bilong mi i dai na mi pilim liklik pen insait.
ŋipnmangomangoŊip bwore sai kohmbeli' Tape.There is a good mango tree behind Tape's house.Gutpela mango i sanap baksait long haus bilong Tape.
ŋip syungenstone of mango fruitbun bilong mango
ŋipe'nsole of footaninit bilong lekBotol ŋotombo ŋipe' ti.A bottle cut her sole.Botol i katim aninit long lek bilong en.
ŋirŋiradjbuzzing of a beekrai bilong biŊimbip ŋirŋir sai lou bonge.The bees are buzzing in the hole of the tree.Ol bi i krai insait long hul bilong diwai.
ŋiropenthighmit bilong lek antapSisyep lolou sai ŋirope Rebeka.Rebeka has a boil on her thigh.Rebeka i gat buk (sua) antap long lek bilong en.
ŋisihnrainrenMisei ŋisih gah ŋembere sekete.Yesterday a big rain came down.Asde bikpela ren pundaun.
ŋiti' ŋataiadjparalysedlek/han i dai na i stap natingTalah ende narp Tumam ŋihip syep kin ŋiti' ŋatai.Both arms and legs of a child in Tumam are paralysed.Lekhan bilong wanpela pikinini bilong Tumam i dai na i stap nating.
ŋiwangencalfbaksait long namel long leg
ŋiworohnclaws ; nailsfinger or toe nail - both of animals and peoplekapa bilong pinga/lekmanmeri, abus, pisin
ŋiyukupnbig toebikpela pinga bilong lekLou gah ŋanainge ŋiyukup Salina.The tree fell and smashed Salina's big toe.Diwai i pundaun na krungutim bikpela pinga bilong lek bilong Salina.
ŋohor'nsuds ; rough sea, white on waveswaitpela spet i stap long waraKi kurmbe taꞌe ŋohorꞌ.It (water) was rough with white suds.Em i doti olsem waitpela spet i stap long wara.
ŋoihnheart ; conch shellklok ; tawur ; kramselKin nosoko hro' ŋoih ka ono.He is taking out the pig's heart to eat.Em i kamautim klok bilong pik na kaikai.