Urat - English


a
b
ch
d
e
g
h
i
j
k
l
hl
m
n
ny
ŋ
o
p
r
hr
s
sy
t
u
w
hw
y

k


kohropenframe of house and roofbun na het bilong hauscf.koh oropewalls with their frames
kotouadjbroken ; rough water/treesbrukLahmende ŋaiye ŋoih eriyembe wula wula pe, kin ta'e ŋoloh pinip ŋaiye kotou no, yohe wenge wale wat.Who thinks a lot/is worried, is like wavy sea water, wind makes it go back and forth.Husat i tingim planti, em i olsem solwara i bruk, na win kisim em i kam go.Hau kotou.Yam was broken.Mami i bruk.Ŋihip ŋam kotou.My leg is broken.Lek bilong mi i bruk.
ko'ev uninfl.pokesutim pinka i goLahmiye' ko'e tapam mihyen kin.A boy poked the stomach of his sister.Pikinini man i sutim pinka i go long bel bilong susa bilong en.
krikakaraunfoggy and drizzly weather ; advancing rain coming towards speakersnou i karamapim ples ; ren i laik karamapim plesKrikakarau ŋapara'e poi ŋaiye poi gwan yaŋah.The fog covered us when we were standing on the road.Snou i karamapim mipela long taim mipela i sanap long rot.
kukwamsp. var. ofkukwamechase
kukwamevchaseraunim i goTinge kukwame yandalam lenge yil'e yil'e yoto moi embere lalme.They chaise and fight them in all big places.Ol i raunim paitim ol long olgeta bikpela ples.Tinge kukwam lenge nange ka yil yusme moi tinge.They chase them out of their village/town.Ol i raunim ol bai ol go lusim ples bilong ol.
kuliadvreally ; indeedtru tru ; em nauŊumpwat wondohe jan yokoh kin kuli.The mean dog is really standing in front of his house.Tru tru dok bilong pait i sanap long haus bilong em.
kupeconjandnaTinge mam ŋam kupe to' yuwon ŋam.They are my mother and siblings.Ol mama na bratasusa bilong mi.
kurvstart to produce grain/fruitTrees, rice, banana, sago palm, coconut palm.stat long karimŊem ŋam ki kur.My coconut palm starts to bear coconuts.Kokonas bilong mi i karim.
kura'e ketevpull out sharplypulim i kam aut hariapKin kwuraꞌe kete ŋim ŋombor ŋanah pe, kin ŋiche nal.He pulled out a sword and he swished it.Em i pulim bainat, na em i tromoi.Follows g-verb pattern, so original spelling may have been gura'ekete/gete.
kurkusansand flysend flai
kurmbeadjdirtydotiTi wesekeh dalambe, depe hehyilih ti kurmbe supule.She swept rubbish in a new garden (which has been burned), and her clothes were very dirty.Em i brumim pipia long nupela gaden, na klos bilong em i doti tru.
kuru'ntips of pumpkin greenskumu pamkinElizabet ti wala me kapenih kuru'.Elizabet went to get pumpkin greens.Elizabet i go kisim kumu pampkin.
kurye'ncucumberkukumbaTukwini ŋup tikin kurye'.Now is cucumber season.Nau em i taim bilong kukumba.
kusyurv uninfl.spitspetJohn kusyur mendem gah ŋahwikin.John spit his betel nut chewing on the road.John spitim buai long rot.Follows g-verb pattern, so original spelling may have been gusyur.ŋam/nin/kin/ti/poi kusyur, yip/tinge chusyur (2p 3p)
kutconjbuttasolŊam wuhyau pakai supule kut, ŋam ma si yule ŋaimune ŋaiye saime ŋam.I have no money at all, but I will give you what I have.Mi nogat moni olgeta, tasol bai mi givim yu wanem samting mi i gat.
kut ŋaiye yip lopeadvbut as for youtasol long yupela
kuteadjignorant ; does not understandi no save ; bel bilong ol i pasLahmende ŋaiye ŋoihmbwaip tinge kute.Those who do not understand.Ol lain bel bilong ol i pas.cf.kwotedeaf ; crazy ; mentally challenged
KuwangenpropKwangaKwanga cf.NauNau people (Urat 1)SukunKombio peopleTimbiyanWam peopleToyonUrim peopleYamYam people (Urat 3)YehreYehre people (Urat 2)YimbisYambes people
ku'eadvfour days from now onbihain fopela naitKu'e ya mahra'e naŋ tikin Lahmborenge.After four days we will worship the Lord.Bihain fopela nait mipela bai apim nem bilong God.cf.boiyeday after tomorrowbongolethree days from now onbuye/boiyeday after tomorrowmindetomorrowtukwinitoday ; nowwulmbe'efour days from now, not counting today.today, tomorrow, the day after tomorrow, after 3 days, after 4 days
kwehev uninfl.coughkusTi kwehe nyermbe nyermbe.She is always coughing.Em i kus planti taim.
kwer'adjabundant ; overflowingpulap kapsaitPinip uku paparar kwer'.This water is overflowing.Dispela wara i pulap kapsait.Hriphrip uku ka paparar kwerꞌ supule oto ŋoihmbwaip yip.This joy will be completely abundant in your hearts.Dispela amamas bai pulap tru insait long bel bilong yupela.
kwichepnfrogrokrokPoi meteke'e kwichep wula wula.We see lots of frogs.Mipela i lukim planti rokrok.
kwirkwareadjpatterned ; colourfulkalakalaŊaiyuwat ti kwirkware bwore.Her dress is nicely patterned.Klos bilong en i kalakala.
kwite kwoteadjfoolish ; crazylonglongTinge ka yono'e pinip wain no, ka yende kwite kwote.They will drink wine and behave foolishly.Ol bai dringim wain, na ol bai hambak nabaut.