Urat - English


a
b
ch
d
e
g
h
i
j
k
l
hl
m
n
ny
ŋ
o
p
r
hr
s
sy
t
u
w
hw
y

t


tikiyemv uninfl.shoots sprouting from a tree that has been cutkru bilong diwai i kamap long as bilong diwai ol i katim pinisKin naŋal lou tikiyem ŋupwaihme lou lombo.He prunes tree branches which sprout out (eg. coffee, cocoa).Em i rausim kru bilong diwai klia long han bilong em.
timbev uninfl.light a firestatim paiaNih sukwilip malaih ende ki tatame ŋaiye se ka timbe ono syipsyap tinginde.A small flame is able to start a fire which will burn big jungle.Liklik paia i inap lait na kukim bikbus.cf.taimbeshine ; flicker
timbiladjhard root cropsGone hard while growing, because harvest was delayed too long.kaikai i kamap strong tumas insait, bikos ol i no kamautim long grauncf.barmbarhard root cropskakarauhard root crops
timbit yate yarp ilyehvpsexual intercourseslip wantaimplural onlyYaimam timbit yate yarp ilyeh.Parents have sex together.Papamama i slip wantaim.
timbiyaadvenormousdraipela ; bikpelaYirise luku kin timbiya gah naŋarꞌe ŋoyorꞌme poi lalme.His enormous bright light shone on us all.Dispela bikpela lait bilong en i lait long mipela olgeta.cf.yohe timbiya1 1thunder storm
TimbiyannWam peopleWam laincf.KuwangeKwangaNauNau people (Urat 1)SukunKombio peopleToyonUrim peopleYamYam people (Urat 3)YehreYehre people (Urat 2)YimbisYambes peopleUrim; Kwanga; Yambes; Urat 1; Urat 3; Urat 2
timinyengenbroomModern or from black palm or small coconut leaf stems.brumTi wotombo timinyenge wate wuhwarnge gurngur.She cut a broom, came and swept trash.Em i katim brum na kam na i brumim pipia.
tingeprothey ; them ; their ; theirsol ; bilong olTinge yal wah.They went to the garden.Ol i go long gaden.Ŋam meseperhme tinge.I wait for them.Mi wetim ol.Kekep tinge ki pupwa.Their ground is bad.Graun bilong ol i nogut.Ŋai titinge tinge ko.The food is theirs.Kaikai em bilong ol.
tingilv uninfl.ask foraskim long kisim samtingPrepwan ŋaiye pa yi tingil lenge mitiŋ ŋaiye ka yungwis yip ŋaimune.Don't go and ask people to help you with something.Maski yupela go askim ol arapela lain long halpim yupela long sampela samting.
tingilyemv uninfl.happyamamas na kalap i go antapNin tingilyem.You are happy.Yu amamas.cf.hyumhyumhappy
tingilye'v uninfl.argue ; debatetok resisTinge hindi tingilye' ŋaiye kin ka ot.They debated if he was coming or not.Tupela i tok resis em bai kam o nogat.
tingilye' tupwaih
tinginadjleaves hardenedlip kamap strongKapenih luku si tingin.These greens are too hard (to eat).Dispela kumu i strong tumas (long kaikai).
tingindenjungle - virgin junglebik bus truHro' embere jan lou tinginde.A big pig is in the virgin jungle.Bikpela pik i sanap long bik bus.
tinginiv uninfl.struggle to earn livelihood (without house or land)man nogat graun em hat long kisim kaikai na hausMiye' uku nimbot ŋonombe kin embere sekete pe, ka tingini ŋaimune?This man was very hungry and how was he to earn his livelihood?Hangre i kilim dispela man nogut tru, na em bai kisim kaikai olsem wanem?
tingir1unspec. var. oftangar
tingir2irr. oftangarv irr uninfl.has a hole ; be blind
tingirngev uninfl.be experiencedsave pinisPoi si tingirnge wah tikin Lahmborenge.We are experienced in the work of the Lord.Mipela i save pinis wok bilong Bikpela.
tingisv uninfl.closed ; blocked ; thinking hardenedpas ; bel i pas long toktok ; tingting i pasŊoihmbwaip kin si tingis.His thinking is hardened.Bel/tingting bilong em i pas.Ŋahwikin si tingis.The road is blocked.Rot i pas pinis.cf.mut tingismute ; unable to talk
tingisilv uninfl.spread outgo nabaut nabautWusyep tikin Got tingisil ende embere.Talk about God spread out hugely.Tok bilong God i go nabaut nabaut na kamap bikpela.
tingitirr. oftangatv irr uninfl.called (be called)
tipproyours pl. ; your pl. own ; yourselvesbilong yupelaHwap uku yip tip.This trouble is yours.Dispela hevi em bilong yupela yet.Lenge mwan kaꞌ yip tip.Your own ancestors.Tumbuna papamama bilong yupela yet.Yip pa ŋoihme yip tip!Take care of yourselves!Lukaut long yupela yet!cf.yip tipyou yourselves
tipi tohro'ndribble ; drivelspet i kamaut long mausMiye' ŋaiye yipihinge pupwa narp kin pe, tipi tohro' tas mut kin.Saliva dribbled from the mouth of the man with a bad spirit in him.Man i gat spirit nogut insait long en, spet i kamaut long maus bilong en.
tipirv uninfl.fall from tree (as fruit)mau i pundaunYohe ŋembere tahar ŋondol'me ŋip no, ŋip esep tipir gah.A big wind arose and shook the mango tree and ripe mangoes fell down.Bikpela win i kamap sekim mango, na mango mau i pundaun.
tipisimncitrus typePomelo size, sour, most Urat people don't eat it.mulidraipelaMoi sye' yono tipisim.In some other place they eat tipisim citrus.Sampela arapela ples ol i kaikai muli tipisim.